Špijunsko-ljubavni roman Putnik usputne postaje Dejana Šorka raskošno, kao u kakvoj BBC-jevoj produkciji, od Londona 1933. do slavnog svjetskog kongresa PEN-a iste godine u Dubrovniku i Zagreba 1941. godine, kroz napetu priču pokazuje prevratnička vremena i osobne drame, a usput esejistički moćno reflektira pitanja slobode i umjetnosti, domovine i tajnih sila koje pokreću svijet i povijest.
Deseti Šorkov roman do svoje publike putovao je puna tri i pol desetljeća, iz doba kad je Šorak prije svega bio poznat kao filmski režiser.
Zbog snažnog ljubavnog trokuta na podlozi špijunaže i rata tada je Putnik nazvan „hrvatskom Casablancom“. U romanu glavni lik, mladi engleski pisac dubrovačkog podrijetla Petar Benedict, zbog lakog i brzog uspjeha koji njegova djela i dar zavrjeđuju potpisuje suradnju s britanskom tajnom službom MI6. To će ga u ostatku njegova života učiniti usamljenikom i vječnim putnikom usputnih postaja.
